Geološka prošlost |
Geologija i tektonika Srednjobosanskog ugljenog bazena(1)
Svi ugljeni slojevi u ovom bazenu pružaju se u pravcu sjeverozapad-jugoistok, a padaju od sjeveroistoka prema jugozapadu. Prema jugu i jugozapadu čitav ugljeni bazen je spušten duž velikog tektonskog rasjeda pravcem Busovača - Kiseljak - Ilidža, zbog čega na tom pravcu bazena nisu ni prisutni vidljivi izdanci ugljenih slojeva, tako da taj dio ovog ugljenog bazena na lijevoj strani Bosne nije uopće do sada istražen. U Srednjobosanskom ugljenom bazenu ugljeni slojevi su najrazvijeniji, najbrojniji i najkvalitetniji u bazenskim dragama Zenice, Kaknja i Breze, koji su erozijom rijeke Bosne i njenih desnih pritoka otkriveni u dolinama rijeke Bosne, Zgošće, Trstionice, Stavnje i Misoče. Zbog toga su u dolinama tih rijeka i otvoreni prvi rudnici mrkog ugljena u BiH.
Geologija i tektonika ugljenog ležišta Rudnika Breza
Na eksploatacionom području Rudnika Breza razvijena su i prisutna tri ugljena sloja: glavni, I podinski i II podinski sloj. Najrazvijeniji i najkvalitetniji od njih je glavni sloj, zatim I podinski i na kraju II podinski sloj koji dosada nije eksploatisan ali je utvrđen rudarskim istražnim radovima na njegovom izdanku na brdu Košćani. Glavni ugljeni sloj je debljine od 4 do 5 m. Neposredne krovinske naslage sloja su smeđi pjeskoviti lapori /vrlo čvrsti/, a više krovinske naslage sivi čvrsti lapori, dok su neposredne podinske naslage sloja sivi glinoviti lapori. Na vertikalnom odstojanju 12-25 m ispod glavnog sloja, konkordantno s njim leži I podinski sloj, debljine do 7 m, ali sa više jalovog uloška i slabijeg kvaliteta. Ispod I podinskog sloja i konkordantno s njim leži II podinski sloj, koji je još slabijeg kvaliteta, pa do sada zbog toga i nije eksploatisan. Debljina ovog sloja iznosi 4,5 m, ali od toga samo 2,8 m je čistog uglja, dok ostatak predstavljaju jalovi ulošci. Makrotektoniku ugljenog ležišta čine redovito prisutni tektonski rasjedi po pružanju ugljenih slojeva, koji su kaskadni po padu ugljenih slojeva i po svom postanku stariji od isto tako redovito prisutnih kaskadnih poprečnih i dijagonalnih, a mladih, tektonskih rasjeda po padu ugljenih slojeva, koji sa prvim čine tzv. parketnu strukturu kod ugljenih slojeva. Pored makrotektonike u ovom ugljenom ležištu prisutna je i vrlo izražena mikrotektonika ugljenih slojeva, što otežava i poskupljuje eksploataciju uglja, a posebno otežava primjenu savremenih metoda eksploatacije ugljena, kao i primjenu savremene rudarske mehanizacije pri eksploataciji. Ovako složenu tektoniku u ugljenom ležištu zahtijeva i veliki obim pripremnih rudarskih radova u jalovim naslagama.
----------------------------- 1 Rudnik "Breza" 1907 - 1997. zbornik, Breza, 1997., prilog Arif Begić, Prva geološka istraživanja ..., str. 41 |